Author: Berettadr

  • VISA: Socijalni inženjering značajno raste

    Socijalni inženjering i kompromitacija login podataka su u velikom porastu prateći razvoj digitalizacije i sve većeg obima elektronske trgovine, rečeno je na današnjem okruglom stolu za medije „Sigurnost plaćanja osnažuje veliko trgovinsko resetovanje“ u organizaciji kompanije VISA.

    „Podatak da 97 odsto ljudi ne prepoznaje phising mail, kao i da 51 odsto ljudi koristi iste šifre za različite naloge je veoma šokantna statistika. Socijalni inženjering je u velikom porastu, čak raste i broj „telefonskih“ prevara u kojima sajber kriminalci pokušavaju da dođu do ličnih podataka“, rekao je Hektor Rodrigez, potpredsednik u sektoru rizika kompanije Visa za CEMEA region.

    On je međutim napomenuo da podaci pokazuju da je „ekosistem plaćanja“ ostao otporan u prethodnom periodu te da je to učinjeno zajedničkim naporom svih učesnika.

    Kompanija VISA je investirala devet milijardi dolara u prethodnih pet godina u bezbednosni sistem. Tehnologija ove kompanije analizira čak 500 elemenata podataka u milisekundi ne bi li otkrila potencijalne prevare. Od početka godine VISA je sačuvala svojim korisnicima 3,3 milijarde dolara uočavajući i sprečavajući potencijalne prevare.

    „U CEMEA zemljama broj prevara u vezi sa plaćanjem je opao za osam odsto u martu ove godine u odnosu na isti period prošle godine“, rekao je Rodrigez.

    Inače, sajber kriminalci, kako je rekao Rodrigez, danonoćno razmišljaju kako da dođu do ličnih podataka te se dnevno u ovoj oblasti desi oko 4000 sajber napada.

    Takav trend treba očekivati i u budućnosti budući da sve veći broj ljudi menja načine plaćanja i koristi onlajn transakcije. Podaci pokazuju da je tokom pandemije 68% potrošača reklo da je promenilo načine plaćanja, 82% prodavaca je prihvatilo nove tehnologije kako bi odgovorio promenjenom ponašanju potrošača, dok 81% potrošača je spremno da plati više da bi imalo pozitivno iskustvo u kupovini.

    Nil Kaldvel, direktor za saradnju sa trgovcima i bankama u kompaniji Visa za CEMEA region, rekao je da se e-commerce nezaustavljivo razvija i da 97 odsto malih kompanija u Evropskoj uniji prodaje onlajn, a da trećina prihvata plaćanje bez keša kao želju da zadovolje potrebe svojih klijenata. On je napomenuo i da bi korisničko iskustvo prilikom plaćanja i bezbednosne procedure trebalo da budu izbalansirani.

    „Jedan od tri potrošača kada dođe do stranice za plaćanje ne želi da troši više od 30 sekundi na taj postupak odnosno ukoliko traje duže odustaće“, rekao je Kaldvel.

    Odgovarajući na pitanja novinara Rodrigez je rekao da tokenizacija pruža velike mogućnosti u zaštiti podataka odnosno omogućava da podaci budu manje ranjivi i podiže njihovu bezbednost. Govoreći o biometriji dodao je da potrošači žele da koriste različite biometrijske podatke – otisak prsta, prepoznavanje lica, glasa – a da su trendovi različiti u zavisnosti od tržišta.

    „Naša misija je da štitimo pojedince jer su oni najranjiviji, da im pomognemo da uvide rizike i kako da zaštite svoje podatke i novac, ali i da biznisi ostanu otporni na sajber napade. Prevaranti se neće zaustaviti, tražiće nove ranjivosti sistema sa napretkom digitalizacije zato ćemo mi nastaviti da investiramo u naše sisteme“, rekao je Rodrigez i dodao da ne može da izdvoji koje tržište je „najranjivije“ te da će se broj sajber napada povećavati na onim tržištima koja se više budu digitalizovala.

    CEMEA tržište obuhvata oko 90 zemalja – centralnu i istočnu Evropu, Bliski istok, i Afriku.

  • Da li još uvek ima nade za spas planete nakon dogovora u Glazgovu?

    Samit o klimi UN u Glazgovu završen je u subotu globalnim sporazumom, čiji je cilj barem da održi živim nade da bi se globalno zagrejavanje moglo održati na 1,5 stepenu Celzijusa i tako spasi svet od katastrofalnih posledica klimatskih promena, javlja Rojters.

    Izostanak sporazuma bio bi najgori mogući rezultat. Niko ne pobeđuje”, ocenila je u intervjuu za agenciju Asošijeted pres sekretarka Ujedinjenih nacija zadužena za klimatske promene Patricija Espinoza.

    “Zadovoljna sam. Mislim da je reč o veoma pozitivnom rezultatu u smislu da nam daje veoma jasne smernice o tome šta bi trebalo da uradimo narednih godina. Ne zadovoljava u potpunosti sve. Ali nas vodi napred. To je dobar kompromis”, poručila je Espinoza.

    Potpisnici klimatskog pakta iz Glazgova obavezali su se da će nastaviti da rade na ograničavanju globalnog zagrevanja na najviše 1,5 stepena Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa, što je cilj koji je prvi postavljen na samitu o klimi u Parizu 2015. godine.

    Međutim, kako su pregovori privodili kraju u subotu, Indija i Kina su insistirale na smanjenju obaveze postepenog prekida upotrebe uglja i fosilnih goriva. Bila je to suptilna, ali značajna promena koja je predsednika samita vidno uznemirila.

    “Izvinjavam se zbog načina na koji se ovaj proces odvijao i duboko mi je žao“, rekao je Šarma. “Takođe razumem duboko razočarenje. Ali mislim da je, kao što ste primetili, takođe od vitalnog značaja da zaštitimo ovaj paket”.

    Indija, zajedno sa Kinom i Južnoafričkom Republikom, tvrdila je da je postepeno ukidanje fosilnih goriva nepravedno. Skoro 70 odsto proizvodnje električne energije u Indiji se oslanja na ugalj.

    “Kako neko može očekivati da zemlje u razvoju mogu dati obećanja o postepenom ukidanju subvencija za ugalj i fosilna goriva? Zemlje u razvoju tek treba da se pozabave svojim razvojnim agendama i iskorenjivanjem siromaštva”, rekao je indijski ministar životne sredine Bupender Jadav.

    Šta je dogovoreno?

    Dakle, šta je dogovoreno u Glazgovu? U tekstu se priznaje da postojeće obaveze za smanjenje emisija gasova staklene bašte nisu ni blizu dovoljnog kako bi se ograničilo globalno zagrevanje na najviše 1,5 stepeni Celzijusa iznad nivoa predindustrijskih temperatura. U sporazumu, zemlje su se obavezale da će se sledeće godine vratiti sa poboljšanim ciljevima za smanjenje emisija, mnogo skorijim nego u prethodnom petogodišnjem ciklusu.

    Potpisnici su se složili da “postupno umanje” umesto “postepeno ukinu” upotrebu uglja i fosilnih goriva i da smanje subvencije za industriju.

    Bogate zemlje su se složile da povećaju svoje obaveze za finansiranje klimatskih promena, udvostručavajući novac koji će plaćati siromašnijim zemljama da se prilagode klimatskim promenama i dekarboniziraju svoje ekonomije do 2025. godine.

    Po prvi put postoji prepoznavanje potrebe da bogatije zemlje nadoknade zemljama u razvoju za gubitak i štetu od klimatskih promena, jer su bogate nacije odgovorne za veći deo emisije gasova staklene bašte.

    Bilo je i dodatnih detalja o međunarodnim tržištima ugljenika (trgovina ugljenikom je proces kupovine i prodaje dozvola i kredita koji omogućavaju nosiocu dozvole da emituje ugljen-dioksid; to je centralni stub napora EU da uspori klimatske promene​), gde se krediti za proizvodnju ugljenika mogu davati između zemalja, potencijalno otključavajući hiljade milijardi dolara za zaštitu šuma, izgradnju objekata za obnovljivu energiju i druge projekte za borbu protiv klimatskih promena. Međutim, kritičari strahuju da će složenost omogućiti zemljama da sakriju svoje prave emisije.

    Izvor: Rojters/Glas Amerike

    Foto: Pixabay.com

  • Rizik smrtnosti ljudi sa mentalnim problemima dramatično uvećan tokom pandemije

    Ljudi u Velikoj Britaniji sa problemima u vezi sa mentalnim zdravljem ili intelektualnim problemima su pod duplo većim rizikom od umiranja od ljudi bez tih problema, rezultati su naučne studije koja je istraživala međusobnu povezanost. Tokom pandemije taj rizik je uvećan dramatično što je direktna posledica COVID 19 te je utvrđeno da je stopa smrtnosti ljudi sa ovim problemima mnogo veća.

    „Veće stope smrtnosti u ovoj kategoriji u poređenju sa ostalom populacijom zabeležene su kako kod smrtnosti od same infencije SARS-CoV-2 tako i kod drugih uzroka“, rekao je jedna od autora studije Dr Jayati Das-Munshi sa „King’s College London“ u Velikoj Britaniji.

    Dr Tomas Betzler, izvršni direktor Bihevioralnog zdravstvenog centra Montefiore u Njujorku, koji nije bio uključen u ovu studiju, potvrdio je za Medical News Today, da se mnogi njihovi pacijenti suočavaju sa sličnim problemima.

    „Ljudi koji imaju ove probleme definitivno jesu ranjivija grupa kada je rizik smrtnosti od COVID 19 u pitanju, ali i od drugih uzroka. Zato je naša sugestija da oni imaju prioritet pri vakcinaciji, prilagođenu zdravstvenu negu kao i brigu o prevenciji samoubistava pre, tokom i nakon pikova pandemije“, sugerisao je on.

     

  • Allianz: Napadi hakera sve češći, otkupi sve veći

    Hakeri su proteklih meseci učestalo napadali kompanije, a na udaru bi se mogli naći i lanci snabdevanja, upozorio je u nemački osiguravač Allianz.

    Problemi u nabavci otežavaju poslovanje u celom svetu, a dodatne probleme mogli bi izazvati kibernetički napadi na lance snabdevanja,  potencijalno ‘novi veliki trend’, izjavio je šef Allianzovog odeljenja za osiguranje poslovanja AGCS Jens Krikhan.

    Mete bi u prvom redu bili proizvođači osnovnih dobara, prognoziraju u Allianzu, a hakerima bi zanimljive mogle biti i informatičke kompanije koje poslovnim klijentima organizuju i održavaju IT sisteme, obično uz više servera.

    Napadači mogu preko informatičkih kompanija u kratkom roku instalirati ucenjivački softver u čitav sistem računara njihovih poslovnih klijenata, blokirati ih i tražiti novac, objašnjava nemačka kompanija.

    Softver se obično instalira preko dokumenata u elektroničkoj pošti, napominju.

    Hakeri su proteklih meseci izveli niz takvih napada, naglašava Allianz, izdvojivši primer blokade IT sustava američkog sistema gasovoda Colonial Pipeline u aprilu ove godine koja je uticala na poslovanje niza kompanija u istočnom delu SAD-a. 

    U Allianzu primećuju i da napadači sada traže znatno više novca.

     

     

  • Alessandro Bragonzi, EIB: Klimatske aktivnosti obezbeđuju konkurentnost za biznise

    „Ova decenija je kritična za klimu i životnu sredinu. Moramo da se borimo protiv globalnog zagrevanja, uništenja životne sredine i drastičnog gubitka biodiverziteta. Izazovi su ogromni, jer moramo da ublažimo efekat klimatskih promena i prilagodimo se njenim negativnim posledicama. Evropa je preuzela vodeću poziciju u postavljanju ambicioznog cilja da postane prvi klimatski neutralni kontinent do 2050. godine. Ova tranzicija ka novoj zelenoj ekonomiji mora da se sprovede na socijalno inkluzivan način, stvarajući prilike i podršku kako niko ne bi bio izostavljen iz tog procesa“, kaže Alessandro Bragonzi, šef regionalnog predstavništva EIB-a za Zapadni Balkan za septembarski broj časopisa Svet osiguranja.

    Kako vi vidite ulogu finansijskih institucija u smanjivanju klimatskih promena? Koliku i kakvu ulogu imaju finansijske institucije poput banaka koje kreditiraju preduzeća, ali su i institucionalni investitori?

    Kao klimatska banka Evropske unije, EIB je predvodnik u investicijama u klimu i održivost životne sredine, koje treba da podstaknu ekonomsku transformaciju ka održivijem, zelenijem i digitalnom modelu. Zapadni Balkan će biti sastavni deo ovog procesa, jer mu je potrebna značajna finansijska i tehnička podrška za pripremu projekata. EIB je već aktivan na ovom važnom zadatku i počeo je da investira u energetsku efikasnost i diversifikaciju energetske mreže u region, kao i u oblast održivog transporta kroz obnovu železničke, gradske i rečne transportne infrastrukture. Isto tako, podržavamo razvoj vodovoda, sistema za tretman otpadnih voda i zaštite od poplava širom regiona, kao i mala i srednja preduzeća da se brže oporave od pandemije COVID-19 i usvoje energetski efikasne poslovne prakse.

    Pomenuo bih i naše aktivno učešće u inicijativama EU kao što su Zelena agenda, Ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan i Strategija za održivu i pametnu mobilnost. Sve one obezbeđuju neophodnu platformu za dijalog i razvijanje okvira za primenu standarda EU u svim ključnim oblastima, što predstavlja ključni deo procesa pristupanja EU.

    Koliko banke u svetu i Vi u EIB-u, posvećujete važnosti ovom pitanju i šta sve konkretno radite u tom cilju smanjenja klimatskih promena?

    Održivost je uvek bila u samom srcu aktivnosti EIB-a, kroz integraciju ekoloških, klimatskih i socijalnih standarda u sve projekte koje podržava. Borimo se protiv klimatske i ekološke krize već godinama, u skladu sa globalnom ulogom EU.

    EIB je izdala prve zelene menice na svetu još 2007. godine i bila predvodnik u menicama za održivi razvoj koje su se odnosile na vodovodni, zdravstveni i obrazovni sektor. Prvi put smo postavili klimatske ciljeve još 2010. godine i naša ambicija se od tada konstantno povećavala. U periodu između 2016 – 2020. godine EIB je investirala 112 milijardi evra u klimatske aktivnosti, a samo tokom 2020. godine 24 milijarde. Ovaj iznos čini 37% svih naših globalnih investicija u prošloj godini.

    Međutim, naši ciljevi su još dalekosežniji. U novembru 2019. godine odbor direktora EIB-a doneo je niz istorijskih smernica u oblasti klime i životne sredine kako bi banka prestala sa finansiranjem projekata sa fosilnim gorivima i sve svoje finansijske aktivnosti uskladila sa ciljevima Pariskog sporazuma. U skladu s tim, EIB je postala prva multilateralna razvojna banka koja je to uradila do kraja 2020. godine.

    Takođe, EIB se obavezala da će usmeriti najmanje 50% svog godišnjeg finansiranja klimatskim aktivnostima i projektima održive životne sredine do 2025. godine, kao i da će mobilisati bilion evra investicija u navedene oblasti tokom ove decenije. Ovi ciljevi su potvrđeni petogodišnjim Akcijskim klimatskim planom Grupacije EIB usvojenim 2020. godine, koji treba da doprinese zelenom oporavku od krize izazvane kovidom-19.  

    Kako vidite situaciju u Srbiju, da li su banke dovoljno uključene i koliko su kompanije svesne potrebe da se menjaju u skladu sa evropskim i globalnim ciljevima u vezi sa emisijom štetnih gasova i potrebom smanjenja zagrevanja planete?

    Kada je reč o Zapadnom Balkanu, EIB-ovo istraživanje o kompanijama i stanju u bankarskom sektoru za centralnu, istočnu i jugoistočnu Evropu pokazuje da firme u region zaostaju u zelenim investicijama. Pored toga, dve trećine kompanija ne vide mere energetske efikasnosti kao prioritet. Prostora za poboljšanje svakako postoji, pogotovo kada se radi o postavljanju strateških ciljeva i menadžera zaduženih za pitanja životne sredine.

    Da bi popravila ovu situacija, EIB planira da potpiše nove investicije, sa svojim partnerima – nacionalnim razvojnim i komercijalnim bankama, koje bi podstakla kompanije da poprave svoje prakse iz oblasti energetske efikasnosti i efikasnije upotrebe resursa. Ovo je ključno za njihovu dugoročnu stabilnosti i poziciju na tržištu, jer će samo menadžeri koji gledaju ka budućnosti u pravcu klimatskih aktivnosti moći da obezbede konkurentnost za svoje biznise.

    Izvor: stručni časopis Svet osiguranja

    Autor: Vesna Lapčić 

  • Prevare zaposlenih u finansijskim institucijama rastu tokom pandemije

    Broj prevara zaposlenih u finansijskim institucijama raste, a 43 odsto anketiranih je prijavilo rast gubitaka usled prevara zaposlenih, pokazuje izveštaj konsultantske Aite grupe, a prenosi SmartPayments, firma koja pruža savetodavne usluge u oblasti plaćanja. 

    Prema podacima ACFE, u 2012. godini 51 odsto zaposlenih koji su učestvovali u prevarama imalo je fakultetsko obrazovanje. Na višim izvršnim položajima radilo je 46 odsto njih, navodi se u naučnom radu dr Snežane D. Videnović i dr Aide M. Hanić na temu internih prevara zaposlenih u osiguranju. 

    U svetu se u svrhu zaštite od prevara i krađa zaposlenih nudi i posebna polisa osiguranja vernosti. Allianz navodi da  Covid 19 tek treba da dovede do značajnog povećanja potraživanja po osnovu osiguranja vernosti. Ova polisa pokriva gubitke koje je poslodavac pretrpeo kao rezultat falsifikovanja, prevare ili nepoštenih radnji zaposlenih. Gubitak može da bude u novcu ili robi, a pokriće može da se ugovori za jednog ili grupu zaposlenih. Pritom, australijski broker PSC napominje da ovo osiguranje ne pokriva i izgubljenu dobit i ističe da je neophodno da delo bude počinjeno na poslu, u okviru opsega posla koje zaposleni obavlja, kao i da nenamerne greške ne mogu biti osnov za naknadu štete. 

    Foto: Pixabay.com

     

  • eSecurity: Sve više izazova u informacionoj bezbednosti

    Kakva su očekivanja u načinu zaštite korporativne mreže i povezanih uređaja kao i koji su  izazovi u sajber bezbednosti, govorilo se na petoj međunarodnoj eSecurity konferencija, u organizaciji Udruženja eSigurnost, koja je održana od 28. do 30. septembra 2021. godine u Hotelu Mona Plaza u Beogradu.

    Osim toga, na trodnevnoj konferenciji bilo je reči o diplomatiji, regionalnim i nacionalnim regulatornim telima, kao i uticaju geopolitike na informacionu bezbednost. 

    Prilikom otvaranja konferencije predsednik Udruženja eSigurnost dr Igor Franc govorio je o značaju informacione bezbednosti u današnjem svetu. 

    Srđan Radosavljević, predstavnik kompanije Kaspersky, ukazao je na svakodnevne realne pretnje sa kojima se susrećemo i o sistemima odbrane od blackmail napada.

    Kompanija Kaspersky je i ove godine bila generalni sponzor eSecurity konferencije.

    Međunarodna eSecurity konferencija, kao jedan od značajnijih IT događaja u regionu, privukao je više od 170 stručnjaka iz zemlje i inostranstva u oblasti ICT, informacione bezbednosti, zaštite podataka, digitalne forenzike, IT revizije i upravljanja IT rizicima. Kao i svake godine konferencija je donela veliki broj predavanja, hands-on demonstracija, radionica o aktuelnim pretnjama, sofisticiranim tehnikama napada, digitalnom životu, bezbednosnim izazovima u zemlji i regionu, kao i naprednim sistemima zaštite. Konferencija je bila organizovana u tri dana. Prvog dana, nazvanog ZeroDay, 28. septembra, održan je hands-on trening pod nazivom Craching 101. Konferencijski dani su bili 29. i 30. septembra kada su se održala predavanja sponzora, panel diskusije i brojna predavanja po pozivu.

    Konferenciji su prisustvovali IT menadžeri, menadžeri informacione bezbednosti, mrežni inženjeri, IT revizori, stručnjaci u oblasti sajber kriminala i digitalne forenzike, kao i mnogi drugi zainteresovani za trendove i praktične savete u vezi zaštite informacionih sistema.

    Putem predavanja i prezentacija posetiocima su se predstavile velike svetske i domaće kompanije kao što su Kaspersky, IBM, ComTrade Distribution, Veracomp i Exclusive Networks, Ingram Micro, CheckPoint, F5, Fortinet, Infoblox, Clico, AppGuard, SentinelOne, Recorded Future, Ernst and Young, KING ICT, ALEM Sistem, SECIT Security, BiIT, Brother, Digitron-ist.

     

     

  • McDonald’s se pridružio kampanji “Trka do nule”

    Kompanija McDonald’s danas je objavila svoju posvećenost nameri da dostigne neto nula emisiju štetnih gasova u globalnom poslovanju do 2050. Kao deo ove inicijative, kompanija se pridružuje kampanji „Trka do nule“ Ujedinjenih nacija kao i kampanji „Poslovna ambicija za 1,5°C“  Inicijative zasnovane na nauci (SBTi)  U nameri da da svoj doprinos budućnosti u kojoj globalno zagrevanje neće prelaziti 1,5 °C, McDonald’s će uvećati smanjenje nivoa emisije štetnih gasova u okviru postojećih ciljeva do 2030. godine zasnovanih na nauci, uključujući sve vrste emisije štetnih gasova u skladu sa primenom najboljih iskustava Inicijative zasnovane na nauci (SBTi) i postaviće dugoročni cilj smanjenja emisije štetnih gasova tj. postizanje  neto nula emisije. Od 2018. godine, već su postigli smanjenje apsolutne emisije u restoranima i u kancelarijama od 8,5% i smanjenje od 5,9% u jačini emisije štetnih gasova kada je u pitanju lanac snabdevanja u poređenju sa osnovama iz 2015. godine.

    Svet sa smanjenom emisijom gasova sa efektom staklene bašte i stabilnom globalnom temperaturom  u krajnjoj liniji mogu rezultirati blažim vremenskim prilikama koje će uticati na poslovanje operatera restorana i njihove zajednice; kao i na povoljnije uslove za poljoprivrednike i uzgajivače stoke koji vredno rade na tome da korisnicima dostave omiljene stavke sa jelovnika sa njiva do uslužnog pulta.

    Posvećenost nultoj emisiji na globalnom nivou zahteva dekarbonizaciju u okviru celog sistema i McDonald’s radi zajedno sa poslovnim timovima na tržištu, franšizama, dobavljačima i drugim partnerima kako bi ambiciju zamenili akcijom, a akciju rezultatima na sledeći način: 

    • Uvećanjem značajnih smanjenja emisije štetnih gasova koje su već u primeni u našim restoranima, kancelarijama i našem lancu snabdevanja u skladu sa već postojećim ciljevima kompanije McDonald‘s i Inicijative zasnovane na nauci (SBTi) (ciljevima postavljenim 2018. a koji pokrivaju oblasti 1, 2 i 3). Unapređenjem naših ciljeva i usklađivanjem sa najnovijim naučnim zaključcima u vezi sa klimom na svim poljima na kojima emitujemo štetne gasove pomoći će u naporima da ograničimo globalni porast temperature ispod 1,5 °C i predstavljati osnovu ka ostvarenju cilja kompanije McDonald’s da emisiju štetnih gasova svede na neto nulu do 2050. godine.
    • Omogućiti timovima kompanije McDonald’s širom sveta da osavremene i primenjuju lokalna rešenja u unapređenju vodećih inovacija u okviru industrije kada su u pitanju obnovljiva energija, regenerativni uzgoj, cirkularna ekonomija i održivo pakovanje. Tržišta već rade na tome. Danas, McDonald’s u Ujedinjenom Kraljevstvu i Irskoj objavljuje strategiju sveobuhvatnog poslovanja i održivosti.  
    • Doprinos korisnih opažanja iz lanca snabdevanja kompanije McDonald’s i  dosadašnji rezultati na putu održivosti  važnom kontinuiranom radu Inicijative zasnovane na nauci (SBTi) s ciljem da se stvore uslovi za smanjenje emisije do 1,5 °C u oblasti šumarstva, zemlje i poljoprivrede, i da definiše naučni okvir za neto nula emisiju. Kada budu gotovi, ovi okviri će biti osnova za budućnost razvoja naših postojećih ciljeva.

     

     

  • Uvodi li novi zakon o unutrašnjim poslovima masovan nadzor građana?

    Poslednjih dana se velika bura podigla u vezi sa Nacrtom Zakona o unutrašnjim poslovima, a brojne organizacije civilnog društva uputile su Ministarstvu unutrašnjih poslova niz zamerki na postojeći tekst. Najviše kritika odnosi se na član koji policiji omogućava obradu podataka građana prikupljenih preko „pametnih kamera“.

    Pitali smo advokata Petra Mijatovića, Mijatović Law Office, koji se intenzivno bavi ovim pitanjem, da li će prava građana o zaštiti podataka o ličnosti zaista biti narušena i da li se njime uvodi masovni nadzor građana.

    „Ukoliko se novi Zakon o unutrašnjim poslovima usvoji u skladu sa poslednjim nacrtom, opasnost po privatnost građana će itekako postojati. Najveći rizik po privatnost građana ogleda se u činjenici da se Nacrtom zakona predviđa uvođenje sistema za prepoznavanje lica bez prethodno sprovedene procene uticaja na zaštitu podataka o ličnosti propisane Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti, koju je neophodno sprovesti za ovu vrstu obrade ličnih podataka.

     Shodno članu 2. st. 2 Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, svi posebni zakoni koji uređuju obradu ličnih podataka moraju biti u skladu sa ovim zakonom, a u slučaju usvajanja ovog nacrta Zakona o unutrašnjim poslovima, ovaj član zakona ne ni bio ispoštovan.

    Procenom uticaja na zaštitu podataka o ličnosti, između ostalog, utvrđuju se sve aktivnosti obrade koje se planiraju korišćenjem sistema za praćenja lica, svi primaoci podataka, svi obrađivači, svi rizici po prava i slobode građana, kao i tehničke, kadrovske i organizacione mere planirane za zaštitu ličnih podataka, te na bazi svih tih informacija, procena rizika i odluka o tome da li postojeće ili dodatne mere mogu rizik po prava i slobode lica svesti na najmanju moguću meru, a u slučaju postojanja visokog rizika, obavezno prethodno konsultovanje Poverenika.

    Imajući u vidu masovnost planiranog nadzora, a koji može da podrazumeva i ukrštanje podataka i veliki broj korisnika ličnih podataka građana, teško je zamisliti da bi bilo koja kvalitetno urađena procena uticaja pokazala bilo šta drugo osim visokog rizika po prava i slobode građana.

    U Evropi je ovo pitanje prepoznato kao problematično i rizično još ranije. Tako je Švedski organ za zaštitu podataka o ličnosti ranije ove godine kaznio švedsku policiju zbog korišćenja Clearview AI sistema za prepoznavanja lica bez prethodno sprovedene procene uticaja na zaštitu podataka o ličnosti.

     Takođe, sa ambicijom da umanji nezakonitu obradu putem kamera koje koriste live facial recognition tehnologiju, Kancelarija britanskog poverenika za informacije je u junu ove godine dala mišljenje o načinu korišćenja ovih kamera u javnom prostoru i uputstvo o obaveznom sprovođenju procene uticaja na zaštitu podataka o ličnosti pre planirane obrade ličnih podataka,“ objašnjava Petar Mijatović za Sve o novcu.

    Foto: Pixabay.com

  • Štete od uragana Ida bi mogle da budu čak 21 milijardu dolara

    Gubici na tržištu osiguranja i reosiguranja od uragana Ida mogli bi dosegnuti čak 21 milijardu dolara, prema analizi kompanije za podatke i analitiku CoreLogic. Oni procenjuju gubitak industrije osiguranja u rasponu od 14 do 21 milijardu dolara, što uključuje osigurane štete uzrokovane vetrom, olujnim udarima i poplavama. Slično je to proceni Karen Clark & ​​Company od blizu 18 milijardi dolara.

    CoreLogicova analiza ide i korak dalje, pa sugeriše da će sveukupni ekonomski gubici od uragana Ida biti negde u rasponu od 27 do 40 milijardi dolara. Procene se zasnivaju na oštećenjima nastalima zbog vetra, oluje i poplava u unutrašnjosti stambenih i poslovnih nekretnina u Louizijani, Misisipiju i Alabami.

    “S obzirom da klimatske promene utiču na temperature okeana, trebalo bi očekivati ​​češću i razorniju aktivnost tropskih ciklona. Vlasnici kuća i čelnici regionalnih javnih agencija trebalo bi da se pripreme za otporniju gradsku infrastrukturu i finansijsku zaštitu od katastrofe”, posavetovao je Tom Larsen, iz kompanije CoreLogic.

    Iako se čini da je samo 40 do 50 posto štete od poplava uzrokovanih uraganom Ida pokriveno osiguranjem, ovo je zapravo poboljšanje u odnosu na neosigurane štete od poplava koje smo videli od uragana Harvey i Katrina. Larsen zaključuje da se jaz u osiguranju od poplava smanjuje.

    Rejting agencija AM Best upozorila je u svom izveštaju da će neki od tanko kapitalizovanih primarnih osiguravača verovatno podeliti značajan deo svojih gubitaka od uragana Ida s reosiguravačima. Louiziana je i pre bila teško pogođena uraganima, pa se neki tamošnji osiguravači još oporavljaju ili su povećali zaštitu kroz reosiguranje 2021. godine. Kada se iznos krajnjih šteta na tržištu osiguranja od uragana Ida podeli s reosiguranjem, biće to dodatni zamah već rastućim cenama reosiguranja pri obnovi, smatraju u AM Bestu. 

    Foto: Pixabay.com